Predsjedavaju?i Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdži? u intervjuu za list "Oslobo?enje" govorio je o doga?ajima u Bugojnu, napadimana bh. novinare, izborima u BiH i kolicijama, elektro-energetskim projektima, državnoj imovini...

- Gospodine Silajdži?u, kako komentarišete doga?aje u Bugojnu, kao i ono što se dešavalo poslije ovog teroristi?kog ?ina? Sa jedne strane, politi?ari iz Republike Srpske optužuju Bošnjake za terorizam, dok sa druge strane, pojedinci iz Islamske zajednice ili ljudi bliski IZ-u BiH govore kako su vinovnici - tekfirlije - pretežno Srbi, Hrvati i djeca iz mješovitih brakova, te da je me?u njima jako malo Bošnjaka?

Prije svega sam to doživio kao tragediju jedne porodice - dvoje djece je ostalo bez oca, žena bez muža, a roditelji bez drugog sina. Što se ti?e Islama kao vjere i terorizma, koliko ja znam sve je jasno - dozvoljeno je upotrijebiti silu isklju?ivo u samoodbrani, a oduzimanje života nevinim ljudima je strogo zabranjeno.

Organima sigurnosti i na državnom i na lokalnom nivou treba pomo?i da obavljaju svoje zadatke kroz pove?anje nadležnosti i resursa kako bi mogli odgovoriti tim zadacima. Što se ti?e optužbi iz RS entiteta za terorizam, jasno je da one imaju za cilj da jednu kurentnu propagandnu robu kao što je islamski terorizam prenesu na tlo Bosne i Hercegovine kako bi relativizovali genocid i etni?ko ?iš?enje koji su po?injeni nad nesrpskim stanovništvom, pogotovo na toj teritoriji. Me?utim, ako smo ve? kod generalizacija, dženaza u Bugojnu ubijenom policajcu Tariku Haveri?u jasno pokazuje šta Bošnjaci misle o tom ?inu. Uostalom, kako se Bošnjacima može pripisivati terorizam kada znamo da u tom narodu nije zabilježen niti jedan ?in osvete i pored tragedije koju je preživio. To dovoljno govori o njegovoj politi?koj i civilizacijskoj svijesti.

- Novinari u Bosni i Hercegovini opet su meta politi?kih napada. Damir Kaletovi? optužen je, ovaj put u institucijama Republike Srpske, zbog nezakonitog prisluškivanja Vitomira Popovi?a koji mu je prilikom susreta zaprijetio "metkom u ?elo". Vi ste se ve? snažno o?itovali o konkretnom slu?aju, me?utim da li su ovo naznake kakva ?e se predizborna kampanja voditi narednih mjeseci u Bosni i Hercegovini i ako jeste, kako sprije?iti eskalaciju sukoba, nasilje nad novinarima i demokratijom?

Tajming sugeriše da tu ima i predizbornih kalkulacija, ali je problem daleko dublji. Ovome su prethodile zvani?ne zabrane od strane Vlade RS-a davanja izjava ili gostovanja na FTV-u i nekim drugim medijima, da ne govorim o konstatnim verbalnim napadima na medije. To je organizovna i orkestrirana kampanja protiv slobode javne rije?i. To je projekat ?iji je cilj da ogroman segment populacije ubijedite ne samo da je sasvim opravdano prijetiti novinaru "metkom u ?elo", ve? da baš taj novinar treba odgovarati što se "drznuo" da tu prijetnju zabilježi.

- Vi ste ponovno kandidat za bošnja?kog ?lana Predsjedništva BiH. Koje su Vaše osnovne poruke potencijalnim glasa?ima? Šta mogu o?ekivati ukoliko Vas ponovno izaberu? Konkretno, gdje vidite Vašu prednost u odnosu na protivkandidate?

Poruka je o?uvanje i afirmacija države i pokretanje privrede. Imamo rezultate i pored svih opstrukcija i na jednom i na drugom polju, zahvaljuju?i glasa?ima koji su nam dali povjerenje. Nadam se da ?e naši gra?ani prepoznati i naša nastojanja i rezultate i da ?e nam ponovo pokloniti svoje povjerenje.

Što se ti?e privrede, rezultati su vidljivi golim okom i mjere se u stotinama miliona maraka u vidu stranih ulaganja u raznim dijelovima Bosne i Hercegovine. Mislim da opstrukcije više nisu mogu?e i da je svima jasno da se bez investicija ne mogu pokrenuti resursi kojima raspolažemo, niti smanjiti nezaposlenosti ili odgovoriti obavezama koje država ima.

Što se ti?e države, to je složenije pitanje, ali je napredak jasno vidljiv. Prije ?etiri godine smo mi bili ti koji smo iskoristili sve doma?e pravne lijekove u slu?aju Ilijaza Pilava, što je omogu?ilo g. Sejdi?u i g. Finciju da dobiju nadležnost za svoje slu?ajeve pred Evropskim sudom za ljudska prava. Rezultat je poznat, a do kraja godine ?emo imati i presudu u slu?aju Pilav. Prije ?etiri godine niti jedna me?unarodna institucija nije pominjala entitetsko glasanje, a sada nema rezolocije o ustavnoj reformi u ovoj zemlji koja ne zahtijeva ili ukidanje ili opsežnu reformu tog mehanizma blokade. Tako?e, me?unarodna zajednica je pri?u o državnoj imovini zapo?ela 2005. godine sa tezom da se ona mora raspodijeliti me?u entitetima. Tu pri?u smo gotovo potpuno zaustavili do Pruda, kada je SDA ponovo pristala na teritorijalno-funkcionalni princip. Nakon Butmira smo, me?utim, to opet stavili ad acta, i NATO ve? sada govori samo o knjiženju na državu.

Opstrukcije ?e se nastaviti i zbog toga mislim da je presudno da gra?ani prepoznaju ova nastojanja i da nas osnaže svojim glasovima. Glasanje u vezi Aprilskog paketa je pokazalo ko je spreman da se suprotstavi rješenjima koja idu na štetu države, bez obzira od koga ta rješenja dolazila. Malo je nedostajalo da taj paket bude usvojen, a o poslijedicama koje bi uslijedile ve? je sve re?eno od strane niza me?unarodnih institucija. Što se nas ti?e, mi bi danas izgledali kao nedorasli zadatku, te sa pravom bili okvalifikovani kao nekompetentni, da smo glasali za paket koji su kasnije sve te institucije ocijenile štetnim. No naglašavam, bez povjerenja gra?ana ništa od toga ne bismo bili u stanju uraditi.

- Dan izbora je još daleko, ali, ukoliko budete ponovno izabrani, s kim biste voljeli sura?ivati u Predsjedništvu BiH? Da li, recimo, sa Borjanom Krišto, Martinom Ragužem ili Željkom Komši?em? Da li ponovo sa Vašim sadašnjim kolegom Nebojšom Radmanovi?em ili Mladenom Ivani?em?

U Predsjedništvu BiH želim sara?ivati sa kandidatima koji dobiju povjerenje glasa?a na izborima. Ova institucija i uživa legitimitet jer se u nju ulazi sa direktnim mandatom, a ne na osnovu ne?ijih želja, kuloarskih manevara ili neprincipijelne trgovine. ?injenica je, me?utim, da sam sa g. Komši?em tokom protekle ?etiri godine dobro sara?ivao, pogotovo jer su i njemu interesi Bosne i Hercegovine nesumnjivo na prvom mjestu.

- Stranka demokratske akcije Vaš je koalicioni partner na mnogim nivoima vlasti, od Kantona Sarajevo, preko Vlade Federacije do države BiH. Me?utim, ve? duže vremena, ocjena je mnogih, odnosi dvaju stranaka su izuzetno otežani zbog raznih nesuglasica. Šta je to što najviše zamjerate SDA?

Fokusiranje na politi?ke interese, koji i sami nisu previše jasni, umjesto na strateške državne interese. SDA je zaustavila 10 milijardi KM vrijedne projekte u elektro-energetskom sektoru, i to nakon što su ih njeni ministri jednoglasno podržali, samo zato što je neko kalkulisao da bi SBiH mogla, tri godine kasnije, dobiti nešto više glasova na konto tih projekata. To, dakle, nije ?ak bila ni direktna predizborna opstrukcija, ve? klasi?no ometanje Vlade FBiH da radi svoj posao, da ispuni obe?anja sa prethodnih izbora. Aprilski paket je završena pri?a, ali je SDA i tada, pa potom u Prudu, i kona?no u Butmiru, sve strateške državne interese - od entitetskog glasanja do državne imovine - podredila posrednom izboru Predsjedništva iz li?nih razloga. Ignorisanje svih ekspertnih mišljenja, od Evropskog parlamenta, preko ameri?kog Kongresa, do Vije?a Evrope, se pravda politikom "dogovora". Dogovor, me?utim, nije pristajanje na listu želja Republike Srpske kojim taj entitet ja?a svoju dominaciju nad Državom i derogira ono što je u Daytonu sa teškom mukom i u daleko težim uslovima dogovoreno. Sve to je kombinacija neznanja, sujete, nesnalaženja u svjetskoj politici, a prvenstveno vo?enje kratoktrajnim interesima bez fokusa na dugoro?nu strategiju.

- Fahrudin Radon?i?, utemeljitelj Dnevnog avaza, nakon što je u blatu valjao sve misle?e i politi?ke Bošnjake odlu?io je osnovati politi?ku partiju. Mediji su u više navrata prenosili njegove izjave kako je spreman sara?ivati i sa Vama, a ?ak su se svojedobno javljale špekulacije da bi mogao podržati Vašu kandidaturu za bošnja?kog ?lana Predsjedništva. Zbog svega navedenog, ali i ?injenice da ste u Avazu nerijetko titulirani kao "šef energetske mafije", pitam Vas kakvo je Vaše mišljenje o Radon?i?evom izlasku na politi?ku scenu u BiH?

Na špekulacije te vrste sam reagovao kao i na špekulacije iz tih krugova u vezi sa elektro-energetskim projektima. To nisu konstruktivna djelovanja. Zbog takvih špekulacija smo izgubili tri godine, desetine hiljada radnih mjesta, milijarde maraka investicija, a prate?i gubici su nemjerljivi. Sve se to pokušalo opravdati procedurama, senzacionalnim tekstovima, optužbama svake vrste, a na kraju ništa od toga nije potkrijepljeno ?injenicama. Naprotiv, sve te optužbe su odba?ene, a svi relevantni me?unarodni eksperti proglasili su ove projekte dobrim za Bosnu i Hercegovinu, te istakli da je propuštena jedna velika prilika za razvoj ove zemlje. Mi ?emo nastaviti sa politikom iskorištavanja naših resursa jer je to naše najve?e materijalno bogatstvo – potencijal koji nam omogu?ava da budemo jedna od razvijenijih zemalja u regiji. Glasa?i ?e, stoga, iskazati najrelevatnije mišljenje o svim pojavama na politi?koj sceni Bosne i Hercegovine. Neki ljudi možda vole pro?itati senzacionalne tekstove radi razonode, ali ve?ina zna prepoznati destrukciju koja stoji iza toga.

Nije tajna da Radon?i? svoj uticaj izme?u ostalog crpi i iz izuzetno dobrih odnosa sa reisom IZ-a Mustafom efenedijom Ceri?em. Tako?e, preko Dnevnog avaza ali i drugih medija teške optužbe su upu?ivane ka mnogim muslimanskim intelektualcima poput Mustafe efendije Spahi?a, dr. Hilme Neimarlije,  prof. dr. Esada Durakovi?a, akademika Rešada Hafizovi?a, koji se nisu libili progovoriti o lošim potezima vrha Islamske zajednice, naro?ito zbog pasivnog odnosa prema vehabijskim krugovima, ali i veze sa politi?kim partijama.

- Šta Vi mislite o svemu tome: Da li je Islamska zajednica mogla odigrati kvalitetniju ulogu od prebacivanja odgovornosti za radikalizam djeci iz mješanih brakova, problemati?nim tipovima i optužbama za islamofobiju svima koji se usude kriti?ki promišljati stanje u BiH?

Dijelom sam ve? odgovorio na ovo pitanje, ali naglašavam rije? "optužbe" u Vašem pitanju. Mi formalno jesmo demokratska zemlja, ali to ne zna?i da imamo razvijenu demokratsku kulturu, koja podrazumijeva argumentovan i civilizovan dijalog. Paušalna populisti?ka dreka, bilo doslovna ili štampana, ima za cilj da nadglasa argumente jer su nepoželjni. U osnovi se radi o žalu za totalitarnim, drugim rije?ima. Demokratija za takve zna?i da "imaš pravo na moje mišljenje". Ovdje se radi ne samo o potcjenjivanju nego i o nerazumijevanju odnosa gra?ana prema politici. Za ovih dvadesetak godina svi smo prošli ubrzani politi?ki kurs i ne može nam se baš sve servirati.

Iz ovog razloga, dakle, ne?u davati ocjenu o radu vrha Islamske zajednice jer nisam za to zadužen. Radikalizam je u svakom društvu problem cijelog društva, ali najbolje je kada svako radi svoj posao. Ima, naravno, i preklapanja, ali u osnovi svako ima svoj dio odgovornosti. I gra?evinski inžinjer i arhitekta rade na istom poslu, ali se ipak zna domen i jednog i drugog, i svakom od njih ?e biti sasvim dovoljan njegov dio odgovornosti ukoliko zna svoj posao. Iz istog razloga, moramo biti oprezni u formulacijama koje se odnose na vehabizam. Vehabizam je jedan pravac u okviru sunizma u kom, kao i u svakom drugom društvenom ili ideološkom pokretu ili pravcu, ima ekstremnih pojava. Želim da kažem da vehabizam ne može biti sinonim za radikalizam ili ekstremizam.

- Državna i vojna imovina, uslovi za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, još uvijek su neriješena pitanja. Svjedoci smo poteza koji dolaze iz Republike Srpske vezano za državnu imovinu. Tako?e, put prema punopravnom ?lanstvu u NATO-u o?igledno se usporava, signali su koji dolaze iz Bruxellesa. Pitam Vas: Kakva vrsta kompromisa se može o?ekivati i koja je donja granica ispod koje ne mislite i?i?

Daytonski sporazum je bio donja granica u trenutku kada se cijelom jednom narodu na ovim prostorima prijetilo nestankom. Dayton je jasno zadržao kontinuitet Republike BiH, a time i kontinuitet vlasništva Bosne i Hercegovine nad svom imovinom koja je uknjižena ili smatrana kao vlasništvo njenih prethodnica - RBiH, SRBiH, kao i nad imovinom bivše SFRJ zbog Sporazuma o sukcesiji. Ovo je potvr?eno pravosnažnim presudama nekoliko sudova u Bosni i Hercegovini, uklju?uju?i i Suda BiH. Bilo bi krajnje neodgovorno sada, kada više nemamo pištolj na ?elu koji smo imali u Daytonu, pristati na pregovore oko jedne od klju?nih odredbi Daytona. Rekao sam, uostalom, u nekoliko navrata da je vlasništvo Bosne i Hercegovine nad državnom imovinom klju?ni element Daytona u istoj mjeri kao i dvoentitetska struktura. Ako je jedan od takvih elemenata na stolu, onda moraju biti i svi drugi.

Niko ne može samo suhoparno pozivati na suzdržavanje od "unilateralnih poteza". Država ima obavezu i dužnost prema gra?anima da unilateralno provodi Ustav i zakone. Neprihvatljivo je tražiti konsenzus oko provo?enja postoje?eg prava ili praviti politi?ki kompromis sa onima koji blokiraju provedbu tog prava. Ta greška je napravljena kada je visoki predstavnik nametnuo entitetsku privatizaciju 1998. godine, sa jasnim negativnim konsekvencama za povratak izbjeglica, konsolidaciju jedinstvenog ekonomskog prostora i reintegraciju društva.

Ovo je suštinski tehni?ko pitanje knjiženja sve te imovine na ime Bosne i Hercegovine sa imena njenih prethodnica. Hrvatska i Slovenija i same još uvijek rade na tom tehni?kom pitanju, i ove dvije zemlje su odigrale veliku ulogu na poslijednjem NATO ministarskom sastanku u Tallinnu, kada su objasnile ove detalje drugim ?lanicama tog saveza. Zbog toga nam je u Tallinnu poru?eno da se perspektivna vojna imovina mora uknjižiti na ime Bosne i Hercegovine, a nema govora o bilo kakvoj raspodjeli, me?uentitetskim sporazumima, i sli?nim terminima koji su bili prisutni prije naših akcija u pravcu zaštite državne imovine.

- Istanbulska deklaracija imala je pozitivan odjek u regionu. Nakon trojnog predsjedni?kog sastanka, ?ini se da je pomalo palo u zaborav ono što ste sa Tadi?em i Gulom potpisali. Kakva je sudbina Istanbulske deklaracije?

Istanbulska deklaracija, kao takva, je samo potvrdila ve? postoje?e principe u odnosu izme?u dvije države - dobrosusjedski odnosi, saradnja u ekonomskim, kulturnim, i drugim sferama. Istanbul je bio prilika da se te stvari po?nu provoditi u djelo, ali i dalje nedostaju konkretni pomaci iz Beograda. Ne mogu se Bosna i Hercegovina i njeni interesi potcjenjivati, ne mogu se potezati trikovi iz politi?kog obdaništa, i ne mogu se neosnovano hapsiti naši gra?ani. Srbija vrlo dobro zna da ovdje postoji volja za stvarno iskrenim i dobrosusjedskim odnosima, jer smo to pokazali i prema Hrvatskoj i prema Crnoj Gori ?im smo osjetili pozitivne signale s njihove strane.

- Naredne sedmice o?ekuje se kona?na odluka britanskog suda u slu?aju Ejup Gani?. Vi ste mnogo truda i energije uložili u slu?aj pritvaranja bivšeg ?lana Predsjedništva BiH. Kakvu odluku, nakon svega što se dešavalo tokom proteklih mjeseci o?ekujete?

Prva stvar koju je Ejup Gani? uradio kada je uhapšen je da je kontaktirao upravo ovaj Kabinet i tražio pomo?. Obaveza je ne samo ovog Kabineta, ve? i svih drugih subjekata u državi, da pruže svu pomo? svim našim gra?anima, bez kalkulisanja, te rukovode?i se isklju?ivo zakonima ove i drugih zemalja. Istu stvar smo uradili u vezi g. Mirsada Salki?a, koji je u Srbiji uhapšen po potjernici staroj 19 godina za navodnu kra?u dvije puške na teritoriji Hrvatske. Ne želim prejudicirati odluku suda u Londonu, ali se nadam da ?e i taj sud donijeti zaklju?ke koje su ve? donijeli i ICTY i me?unarodni tužilac pri Tužilaštvu BiH.

Ovi slu?ajevi dokazuju da sa Srbijom imamo ove probleme, i sigurno je da još puno takvih problema leži u njihovim ladicama. Protiv nas je uperen jedan organizovan aparat koji radi na projektu izjedna?avanja krivice, i obaveza je svih nas oduprijeti se tim nasrtajima. I pored svih tih podmetanja s druge strane, mi smo ipak u prednosti jer se služimo istinom, a istina uvijek prevlada. Dok Srbija ne shvati da ne?e uspjeti prekrojiti historiju ovakvim pravnim nasiljem, mi ?emo nastaviti raditi na zaštiti svih naših gra?ana, makar se nekad osje?ali usamljeni u tim naporima. No, ako naši gra?ani koji se suo?e sa ovim nasiljem smatraju da trebaju pozvati upravo ovaj Kabinet, kao što je to uradio Gani?, mi ?emo sigurno uvijek biti na visini zadatka.

- Vezano za prethodno pitanje, iz Tuzle, ali ne samo odatle, stizale su na Vaš ra?un kritike da se u slu?aju Ilije Juriši?a niste dovoljno angažirali. Kako odgovarate na te optužbe i, važnije, šta se može u?initi za nepravomo?no osu?enog gra?anina Bosne i Hercegovine u srbijanskom zatvoru?

Opet optužbe i kritike. Problem je što kod nas na jednog koji radi dolazi barem deset posmatra?a koji nakon ura?enog "znaju" kako se to moglo bolje uraditi. Tako?e, posmatra?i nisu izolovali slu?aj g. Juriši?a, ve? su slali poruku da smo za Gani?a uradili više nego za Juriši?a. Posmatra?i su, naravno, propustili da upute kritike onima koji su uradili jako malo i koji su se kasno sjetili i jednog i drugog. Efekat te poruke je da je najbolje ništa ne raditi kako vam posmatra?i ne bi zamjerili što ste se drznuli napustiti njihov etablirani standard. To je generalno naša velika boljka jer i sistem i okruženje reproduciraju posmatra?e, a obeshrabruju inicijativu i akciju. Evo primjera - nedavno nam je iz opozicionih krugova u FBiH upu?eno pitanje da li smo za pomo? Gani?u koristili budžetska sredstva. Jesmo! Iako smo mogli lako na?i vaninstitucionalna sredstva, koristili smo budžet ovog Kabineta jer se radi o pomo?i gra?aninu Bosne i Hercegovine. I Mirsad Salki? je vra?en u Bosnu i Hercegovinu vozilom Ambasade BiH u Beogradu, na teret budžeta Bosne i Hercegovine. Moja planirana posjeta g. Juriši?u je tako?e trebala biti finansirana iz budžeta. To je naša obaveza i najmanje što gra?ani BiH od ove države mogu o?ekivati.

Ali, kada se pore?enja ve? prave uzmite u obzir ?injenicu da kada je Beograd neosnovano odbio dati agreman kandidatu kojeg sam ja predložio, onda su posmatra?i rekli da se radi o "mom" ambasadoru. No kada taj isti ambasador redovno posje?uje Juriši?a u zatvoru, odlazi na sva ro?išta, asistira advokate u svakom pogledu, onda se to ne pominje. Ministar Alkalaj, koji se u nekim drugim situacijama tako?er spominje kao "moj" ministar, je jedini državni dužnosnik koji je posjetio Juriši?a. Mnogi drugi su samo prodefilovali kroz Beograd, ali njima se ništa nije zamjerilo. Kona?no, pitajte g. Juriši?a šta on misli o svemu tome.

- Stavovi SBiH-a i opozicione Socijaldemokratske partije BiH u nekoliko bitnih politi?kih momenata bili su istovjetni ili veoma sli?ni. To je bio slu?aj sa Prudskim sporazumom, tokom pregovora u Butmiru, a ?ini se da ste Vi i Željko Komši? dobro sara?ivali tokom ?etverogodišnjeg mandata. Neki pretpostavljaju kako to daje osnovu za špekulacije da ove dvije stranke mogu sara?ivati poslije oktobarskih izbora. Kakvo je Vaše mišljenje o tome? Šta eventualno zamjerate SDP-u?

Ta?no, ali to nije bio slu?aj sa Aprilskim paketom. Ja nalazim satisfakciju ne samo u ?injenici da je sedam me?unarodnih tijela od kojih sam neke ve? nabrojao ukazalo na manjkavosti tog paketa identi?ne manjkavostima koje smo mi identifikovali kada se o tom paketu glasalo, ve? i zbog ?injenice da su se neki, odbijaju?i Butmir, indirektno distancirali od Aprilskog paketa.

Ve? sam rekao da smo g. Komši? i ja dobro sara?ivali - ?injenica je da nismo imali razmimoilaženja kada su državni interesi u pitanju, a to je jedino što je u svemu ovom bitno. Sve ostalo je još uvijek u budu?nosti, i rano je o tome govoriti.