Sarajevo, 11. juni 2010. (MINA) -  U okviru obilježavanja sje?anja na Srebrenicu danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri? održao hutbu i imamio džumu-namaz u džematu Odensa u Danskoj.

Sutra je tim povodom predvi?en veliki skup u Danskoj, kojem ?e se pridružiti i Bošnjaci iz Švedske i Norveške. Reisu-l-ulema dr. Ceri? ?e se obratiti skupu kao i Amor Mašovi?, Munira Subaši? i na?elnik Srebrenice Osman Sulji?. Ina?e, prognani Bošnjaci u Danskoj svake godine organiziraju dane sje?anje na genocid u Srebrenici. Nakon Danske, reisu-l-ulema ?e posjetiti i Isalmsku zajednicu Bošnjaka u Švedskoj.

MINA prenosi današnju hutbu reisu-l-uleme u Danskoj :

- U Kur'anu ?asnom Uzvišeni Allah kaže:

- I nemojte re?i za one koji su ubijeni na pravdi Boga da su mrtvi. Oni su živi, ali vi to ne osje?ate.  Vi ?ete biti iskušavani strahom, gla?u te gubitkom imetka, života i plodova vašega rada. No, obraduj strpljive i uporne, a to su oni koji, kada ih zadesi nevolja, kažu: „Mi smo Božji i Bogu se vra?amo"! To su oni koji imaju blagoslov i milost Gospodara svoga i to su oni koji su na pravome putu (el-Beqareh, 154-157).

Draga bra?o i sestre,

Ju?er se iz Haga prolomila vijest širom svijeta o genocidu nad našim narodom. U presudi  Haškog tribunala o doživotnoj kazni  srpskim vojnim oficirima se kaže: „Razmjer i narav smrtonosne operacije, sa zapanjuju?im brojem ubojstava, sistematski i organiziran na?in na koji je provo?en, ciljano i nemilosrdno ponižavanje žrtava i jasna namjera - o?ita iz dokaznog postupka - da se eliminiše svaki Bosanski musliman muškoga spola koji je bio uhapšen ili se sam predao dokazuje izvan razumne sumnje da je to bio genocid".

Naravno, za nas je bolna i nikad prežaljena ?injenica što je 11. jula, 1995. u i oko Srebrenice ubijeno više od osam hiljada nevinih ljudi, naše bra?a, ali nam je lakše nositi našu bol i tugu u spoznaji da u svijetu ima ljudi koji nisu izgubili osje?aj za istinu i pravdu, koji se nisu predali onima koji negiraju genocid, onima koji slave zlo i onima koji se ponose svojim zlo?inom.

Dakle, oni koji su ubijeni na pravdi Boga nisu mrtvi, oni su živi; oni pokazuju prstom na one koji su ih na pravdi Boga ubili; oni svjedo?e o zlo?inu protiv ?ovje?nosti.

A mi koji smo preživjeli genocid, mi koji osje?amo našu bra?u da su živi, mi koji sad slušamo i gledamo istinu i pravdu o njima, ali i laži i podvale - mi smo opet na velikom iskušenju od straha, i od gladi, i od gubitka imetka, i od gubitka života, i od gubitka plodova naše borbe za ?ast i slobodu.

Mi smo opet na velikom ispitu - da zaboravimo ko smo i šta smo, da zaboravimo odakle smo i kuda idemo, da zaboravimo šta nam se desilo, da okrenemo glavu od prijatelja, da se jeftino prodajemo neprijateljima, da ?ast i ponos besplatno nudimo drugima, da se gušimo od li?nih sujeta i bolesnih ambicija - ili, da zauvijek pamtimo ko smo i šta smo, da se uvijek podsje?amo da smo Božiji i da se Bogu vra?amo, da svima pri?amo što nam se desilo, da uvijek budemo zahvalni i vjerni prijateljima, da sa neprijateljima ne šurujemo, da ?as i ponos nikome ne nudimo, te da se oslobodimo li?nih sujeta i bolesnih ambicija radi bolje budu?nosti nas i naše djece.

Mi nemamo pravo na ponovnu grešku; nemamo pravo biti slabi i nejaki; mi nemamo pravo naše potomstvo ostaviti u bezna?u i nemo?i.

Mi imamo obavezu da budemo jaki i snažni u vjeri i moralu, radu i znanju, u jedinstvu i u slozi, u osobnom i društvenom životu. Jer, ?ovjek je u biti energija i snaga.  To je karakter njegove li?nosti kao duh i duša, kao vjera i moral, kao znanje i sposobnost. To su pozitivne sile koje snaže karakter naše li?nosti i nose nas kroz život hrabro i ?asno.

Malodušnost, nevjerstvo, nemoralnost, neznanje i nesposobnost su sile koje slabe karakter naše li?nosti te nas navra?aju na podaništvo, slijepu pokornost, poniznost, moralnu bezosje?ajnost i duhovnu bezvrijednost.

Budu?i je krajnje dobro ?ovjeka njegov snažni karakter li?nosti, onda je jasno da kod sebe kao pojedinci i kao narod moramo razvijati to krajnje dobro kao odbranu od zla, kao odbranu od genocida, kao odbranu od podaništva, kao odbranu od poniženja, kao odbranu od sramote.

Eto to sam danas htio da podijelim s vama u Danskoj u povodu sje?anje na genocid u i oko Srebrenice 11. juli 1995 - da pozovem naš narod u domovini i dijaspori da ja?amo karakter naše individualne i kolektivne li?nosti kroz duh naše vjere, kroz dušu našeg naroda, kroz moral i znanje naše uleme, kroz sposobnost i vještinu naše inteligencije te kroz jedinstvo i slogu naše politike.

Allahu Svemo?ni, osnaži nam vjeru, moral i znanje kako bi bili snažni u našoj odbrani od laži i nepravde!

Allahu Sveznaju?i, puo?i nas kako da se ujedinimo u radu za naše op?e dobro!

Allahu Milostivi ublaži bol i tugu onima koji pate zbog gubitka svojih najmilijih!

Allahu Plemeniti, omili nam da budemo dobri ljudi uvijek i na svakom mjestu! Amin!