Prosvjetitelj Muallim Srebrenica

"A u čemu bi bila svrha i vrijednost našeg života ako ne bismo težili savršenstvu duha i tijela, ako ne bismo težili putu plemenitom. Opstaju i uspijevaju samo strpljivi i uporni, oni čija su srca oplemenjena tom najljepšom ljudskom vrlinom, koja se zove plemenitost. Samo ti osjećaju i shvataju pravu vrijednost života. A ostale žalimo..." Nosioci ideje Udruženja

Main Menu

Bosanski English French German Turkish

SrebrenicaVlasenicaBratunacBijeljinaZvornikmiliciŽepa

Sekretar

Sekretar

Udruženje za afirmaciju univerzalno pozitivnih vrijednosti "Prosvjetitelj" Srebrenica je u povodu Dana Državnosti BiH (25. novembra) u Tuzli, nedjelja 23. novembar organiziralo seminar za članove udruženja i članove udruženja sa kojima sarađuje. Seminar je održan pod ranim nazivom: "Prioriteti i izazovi građanskog djelovanja". 

Na seminaru su učestvovali eminentni alimi i profesor sa našeg govornog područja. U nastavku vam donosimo listu video prezentacija. 

  1) prof. dr. Nusret Isanović - Etika rada i djelovanja. 

 

 2) prof. mr. Abdusamed Bušatlić - Bereket je u radu i aktivnosti. 

 

 3) prof. Nezim-ef. Halilović Muderris - Kerameti Bosanskog dzihada. 

  

4) prof. mr. Kenan Musić - Muhammed a.s. kao naš uzor. 

 

 

 5) prof. Arif Oruč - Ulaganje truda na putu istine. 

 

 

Mehdin Jakubović, osnivač i počasni predsjednik udruženja "Prosvjetitelj", govori opširno o svom naučnom radu, o udruženju "Prosvjetitelj", saradnji sa dijasporom, o odnosima sa Bošnjacima u Sandžaku, o natalitetu kao borbenom mehanizmu, te o perspektivama Bosne i Bošnjaka.

 

Razgovarao: Muhamed ĆEMAN 

 

IDENTITET.LU: Uvaženi gospodine Jakuboviću. Počećemo ovaj razgovor od aktuelnih događaja koji se vežu za Vas osobno. Naime, upravo ste krajem prošle sedmice odbranili magistarski rad na temu “Muslimanski migranti i njihovi problemi integracije u evroprostor – slučaj Njemačka“ i time stekli zvanje Magistar politologije, usmjerenje Evropske integracije. Najprije želim da Vam čestitam, a zatim, molimo Vas, recite nam zbog čega ste odabrali tu tematiku, te nas također ukratko upoznajte sa najzanimljivijim saznanjima i zaključcima do kojih ste došli u Vašem istraživačkom radu? 

 

Hvala Vam na čestitkama! Opredjeljenje za odabir navedene teme, između ostalog, jeste  i iz razloga nedovoljne zainteresiranosti akademske i društvene zajednice u Bosni i Hercegovini koja nas je dovela u situaciju da u dostupnoj bosanskoherecegovačkoj literaturi nema sprovedenog značajnijeg istraživanja na temu identifikacije problema s kojima se suočavaju muslimanski migranti u Evropi, konkretno u Njemačkoj, što je ujedno bilo i centralno pitanje mog magistarskog rada. Kao neko ko je bio sudionik i preživio Genocid u BiH, tačnije u Srebrenici. Još u svom diplomskom radu odabrao sam ciljano temu „Sukob ili dijalog civilizacija“ gdje je cilj bio afirmacija dijaloga i navođenje argumenata pogubnosti sukoba civilizacija i težnja ka ostvarenju dijaloga među civilizacijama. Naravno, da bih upirao prst u tu istu  Evropu koja je dozvolila da se desi Genocid nad Bošnjacima u 20 vijeku. To sam opisivao u diplomskom radu u jednom poglavlju „Bosna i Hercegovina u svjetlu sukoba civilizacija“. Moj magistarski rad je također na neki način nastavak ideje diplomskog rada sa ciljem afirmiranja razvoja globalne kulture u zemljama EU sa akcentom na Njemačku koja bi zaživjela u praksi a koja bi se ogledala u ekspanziji kulturnog pluralizma koji bi pomirio odnose migranata i domaćeg stanovništva u duhu Evropske konvencije o ljudskim pravima (za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda) i dalje prozivajući tu istu Evropu za prava muslimana u njoj. „Otvaranje vrata“ muslimanskim migrantima za posljedicu je imalo dva evidentna problema u realnom životu muslimana: jedan se ogleda u tome što je jedini izbor za muslimanske migrante bila, manje ili više vidljiva, asimilacija koja u praksi znači prihvatanja evropskih vrijednosti koje svoje korijene imaju u kršćanskoj religiji; dok se drugi ogleda u otporu ovakvoj integraciji, te dodatnom jačanju njihovog identiteta. Savremeni programi integracije migranata kako u Njemačkoj tako i u drugim evropskim zemljama nisu dali učinkovite rezultate. Od terorističkog napada 11. septembra 2001. godine, proklamacije Sjedinjenih Američkih Država o „globalnom svjetskom ratu protiv terorizma“ koja je nakon toga uslijedila, slika muslimana kao terorista, arhaičnih ratnika, anakronih vjernika preplavila je evropski i njemački javni dijalog. Studija koju je 2011. godine sprovela Socijal demokratska partija Njemačke u saradnji Friedrich Ebert fondacijom „Intolerance, Prejudice and Discrimination:  European Report“ analizira anti-demokratsko ponašanje u osam evropskih zemalja. Jedan od zaključaka ove studije je i taj da su: „Evropljani prilično ujedinjeni  spram odbacivanja muslimana i islama. Najraširenije anti-muslimansko ponašanje registrovano je u Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji i Poljskoj, a zatim slijede Francuska, Velika Britanija i Nizozemska. Važno je napomenuti da  je od 548 miliona stanovnika u Evropi iz 1950. godine bilo samo 2% muslimanskog stanovništva, a pretpostavke su da će do 2020. godine u Evropi živjeti oko 744 miliona stanovnika, te da će procenat muslimanskog stanovništva porasti na 6% (Kettani, 2010). Sličan trend je zabilježen u Njemačkoj. Tako se od približno 68 miliona stanovnika iz 1950. godine, njih približno 20 hiljada ili 0,03% izjašnjavalo kao muslimansko stanovništvo, da bi se u 2010. godini od približno 82 miliona stanovnika njih preko 4 miliona ili 5,22% izjasnilo kao muslimansko stanovništvo. U Njemačkoj trenutno živi preko 2,9 miliona stanovnika s turskim korijenima, dok su druga etnička skupina po veličini muslimani iz Bosne i Hercegovine čiji se broj procjenjuje na oko 170.000 hiljada. 

Na osnovu naučne pretpostavke da se muslimanski migranti suočavaju sa različlitim vrstama diskriminacije u Njemačkom društvu, definisana je GH: „Muslimanski migranti suočavaju se sa društvenom, političkom, obrazovnom, religijskom, te ekonomsko-financijskom diskriminacijom u njemačkom društvu“. Analiza je sprovedena na uzorku od 153 ispitanika (muslimanska migranta), bez podjela u subuzorke. 

 

Sukladno svemu navedenom, cilj ovog rada bio je utvrditi da li se, i u kojoj mjeri, muslimanski migranti suočavaju sa društvenom, političkom, ekonomsko-financijskom diskriminacijom u Njemačkom društvu.

 

Pregledom rezultata empririjskog istraživanja, te na osnovu dokaza definisanih hipoteza evidentno je da se muslimanski migranti suočavaju sa društvenom, političkom, obrazovnom, religijskom, te ekonomsko-financijskom diskriminacijom u Njemačkom društvu.

 

Ispitanici su se u anketi izjasnili da se muslimanski migranti  suočavaju sa diskriminacijom u Njemačkom društvu.

Dakle, kao što su rezultati istraživanja pokazali, najviši nivo diskriminacija se osjeća u sferi religije, što je vjerovatno rezultat dugogodišnje anti-islamske propagande zapadnih medija. Najniži nivo diskriminacije vezan je za ekonomsko-financijsku sferu života, a na koncu za 68,6% ispitanika ekonomsko-financijska dobrobit je motiv dolaska u Njemačku. Obzirom na izražen stepen subjektivnog osjećaja diskriminacije koji je kroz ovu anketu detektovan u svim bitnim sferama života, postavlja se logično pitanje: Da li, i u kojoj mjeri, diskriminacija utiče na psihičko stanje muslimanskih migranata u Njemačkoj? Ovo pitanje je ujedno i prijedlog za buduća istraživanja na ovu temu.   

Kao generalni zaključak ovog rada može se konstatovati da, bez obzira na promjenu kursa njemačke politike prema muslimanskim imigrantima, pa čak i na neke konkretne aktivnosti, Njemačko društvo kao cjelina treba pokazati značajno više spremnosti da istinski, a ne samo deklarativno, prihvati ovu populaciju kao ravnopravne članove društva, što oni i jesu.

  

IDENTITET.LU: Osnivač ste, a danas i počasni predsjednik udruženja "Prosvjetitelj" Srebrenica. Zamoliću Vas da predočite našim čitateljima kontekst nastajanja udruženja. 

 

Nastali smo u beznađu golgote Srebrenice 1993. godine kada smo sa vjerom u Allaha dž.š., odlučili udariti temelje onom što je Bošnjacima oduvijek nedostajalo.

Institucija koja ima ideju, misiju i plan kako državu Bosnu i Bošnjake učiniti boljom i jačom. Bi misao, misao dade ideju, ideja se pretvori u djelo.

1993. godine u vrijeme demilitarizacije Srebrenice nastalo je navedeno udruženje na temelju našeg DIN ISLAMA, a odabrana su dva ajeta kao početni motiv i vodilja i to:

 

Prvi ajet:

“Kada Allah i Poslanik Njegov nešto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo po svom nahođenju postupiti. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne posluša, taj je sigurno skrenuo s Pravoga puta." (Prijevod značenja El-Ahzāb – Saveznici, ajet 36.)

 

Drugi ajet:

„Neka među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od zla odvraćati, – oni će šta žele postići.“ ( Prijevod značenja Ali 'Imran – Imranova porodica, ajet 104.)

Suština prvog ajeta je da musliman bude dosljedan u svojoj vjeri te da iskreno, deklarativno i praktično slijedi Kur’an objavljen od Silnog i Milostivog Allaha dž.š., i sunnet Allahovog poslanika Muhammeda a.s.

Drugi ajet poziva na društvenu odgovornost i društveni aktivizam muslimana.

Trudili smo se da kao Udruženje sa svojim članovima i realizacijom programskih ciljeva u granicama naših mogućnosti u praksi sprovedemo značenja navedenih Kur’anskih ajeta. Produkt toga, elhamdulillah, je i to da je Udruženje “Prosvjetitelj-Muallim” Srebrenica ušlo u treću deceniju postojanja i djelovanja.

Značajno je napomenuti da, kada smo osnovali i započeli aktivnosti u našem udruženju u Srebrenici 1993-1995, da je to bilo, geografski usko područje i da smo imali nekoliko punktova u razmaku od po nekoliko kilometara gdje su se odvijale naše aktivnosti, te sam ja, kao osnivač tog udruženja, na tako uskom prostoru pješke obilazio te aktivnosti a na koje sam postavio odgovorne osobe da vode te punktove.

Nakon što se udruženje ustabililo i postalo prilično jako i prepoznatljivo u okruženju u kome smo se nalazili i dalo svoj veliki doprinos u tim ratnim uslovima u vrijeme agresije na BiH te nakon spleta okolnosti se našlo na prostoru sadašnje Federacije BiH, naše aktivnosti su se proširile. Imali smo tada preko 30 ogranaka-punktova od Čelića, Teočaka, preko općina Tuzlanskog kantona te nekih općina u Zeničko-Dobojskog kantona i Kantona Sarajevo.

Ja sam već tada obilazio ogranke na daleko većem teritoriju, a sve u cilju kako bi i dalje uspješno razvijali naše aktivnosti i u praksi primjenjivali, realizacijom programskih ciljeva udruženja, misiju i viziju našeg udruženja. Allah, dž.š., nas je pomogao u nastojanjima pa su se naše aktivnosti znatno proširile tako da ja danas obilazim ogranke širom svijeta počevši od našeg centralnog mjesta i sjedišta gdje smo se formirali, Srebrenice, Podrinja zatim Federacije BiH pa do Amerike i Evrope gdje žive i rade naši članovi.

  

IDENTITET.LU: Udruženje "Prosvjetitelj" se danas može pohvaliti sa nemalim brojem uspješnih aktivnosti. Molimo Vas da ukratko predstavite Vaše glavne projekte i aktivnosti. 

 

Udruženje Prosvjetielj Srebrenica je pokazalo da se društvenim aktivizmom i odgovrnošću može naprijed.

Da ima velikog uspjeha svjedoči činjenica da je “Prosvjetitelj” postao jedno od najboljih i najdjelotvornijih bošnjačkih udruženja u BiH i dijaspori. Proširujući svoje djelovanje kroz sve segmente društva, od ekonomije, edukacije, humanitarnih aktivnosti, sporta, očuvanja kulture i tradicije Bošnjaka i muslimana, te mnoge druge aktivnosti, “Prosvjetitelj” danas ima svoje predstavnike od Drine do Une od Save do Mora, od Amerike do Saudijske Arabije, Australije do Evrope a Udruženje se svakodnevno razvija i kvantitetom i kvalitetom te je postalo udruženje, nekada u vrijeme demilitarizacije Srebrenice prostorno na nekoliko kvadratnih kilometara pa sada do kosmopolitskog udruženja-pokreta. ELHAMDULILLAH! Rezultati zadnjih 20 godina rada mogu se pogledati na našoj veb stranici www.prosvjetitelj-muallim.org

Misija udruženja je bolja i jača Bosna i Bošnjaci. Stvaranje mogućnosti za informisanje, edukaciju i učešće građana u afirmaciji univerzalno pozitivnih vrijednosti i demokratskih promjena u zajednici. Prosvjećivanje i osnaživanje pojedinaca za preuzimanje inicijative i odgovornosti u vlastitoj zajednici. Solidarnost i lojalnost u ispunjavanju ciljeva kroz timski rad i profesionalizam.

Vizija udruženja je civilno društvo koje svima pruža jednake mogućnosti i ohrabruje pojedince da kreiraju okruženje u kome žele da žive. Više discipline, marljivosti, humanizma, odgovornosti i volonterskog rada u društvu. Afirmisane mlade kreativne osobe koje kroz multidiscipliniran pristup, u saradnji sa relevantnim akterima, doprinose afirmaciji svih pozitivnih, kulturnih, naučnih, intelektualnih, vjerskih i civilizacijskih vrijednosti bosanskohercegovačkog društva u svijetu multietničnosti i demokratskog okruženja. Poštenje, marljivost, odgovornost, tačnost, požrtvovanost i upornost kao glavne odlike našeg društva.

 

Neki od ciljevi udruženja su:

1. Reafirmacija porodice kao temeljne institucije u društvu.

2. Razvijanje ideje i afirmacija svih pozitivnih kulturnih, naučnih, intelektualnih, vjerskih i civilizacijskih vrijednosti bosanskohercegovačkog društva.

3. Povezivanje sa drugim udruženjima i humanitarnim organizacijama koje vode brigu o mladima.

4. Organizovanje dječijih i omladinskih klubova namjenjnih članovima Udruženja.

5. Usmjeravanje omladine za rad u društveno korisnim aktivnostima.

6. Uspostavljanje saradnje i implementacija zajedničkih programa sa asocijacijom i pojedincima.

7. Podsticanje i sudjelovanje u stručnom osposobljavanju svojih članova kroz učešće u edukativnim seminarima i savjetovanjima.

8. Obavljanje i drugih djelatnosti u skladu sa statutom Udruženja.

 

Ispunjavanje ciljeva i realizacija misije “Prosvjetitelja” danas se odvija kroz osam odvojenih sektora, a u isto vrijeme usko povezanih.

 

Sektori djelovanja udruženja su:

Sektor za ekonomsko djelovanje,

Pozitivna afirmacija djece i omladine i usmjeravanje ka naprednom i prosperitetnom društvu realizuje. 

Sektor za ekonomsko djelovanje,

Osnaživanje male privrede, poljoprivrednih gazdinstava i ekonomsko jačanje Bošnjaka Podrinja i šire vodi sektor za ekonomsko djelovanje.

Sektor za humano djelovanje,

Kroz humano-socijalni rad vodimo brigu o svim kategorijama stanovništva, organizujući razne aktivnosti koje olakšavaju život onih najugroženijih.

Sektor za očuvanje kulture i tradicije Bošnjaka muslimana,

Očuvanje narodnih običaja koji nisu u suprotnosti sa našom vjerom sprovodi sektor za očuvanje kulture i tradicije Bošnjaka muslimana.

Sektor za informisanje i odnose s javnošću,

Svi naši važniji projekti prezentuju se široj javnosti. Web stranica je prezentacija svih aktivnosti koje naše udrženje realizuje.

Sektor za sport,

Afirmacija sporta u mjestima povratka i šire. U okviru sektora za sport djeluje klub borilačkih vještina i sportova "Prosvjetitelj" te sekcije u povratničkim naseljima koje okupljaju mlade kroz sport, edukaciju i zabavu. Slijedi formiranje Kluba izviđača, Airsoft kluba (kao legalne, kroz sport, alternative osposobljavanja omladine u taktici i vojničkim disciplinama), rafting kluba (ideja nastala nakon polava koje su pogodile BiH a u cilju osposobljavanja članstva za sposobnost pomaganja čamcima građanima usljed elementarnih nepogoda izazvanih poplavama).

Sektor za afirmaciju žene muslimanke u društvu,

Afirmacija žene muslimanke u društvu. Jačanje porodice i uloge žene u porodici kao najvažnijem stubu svakog društva koje želi progres. Davanje mjesta ženi koje zaslužuje u skladu sa islamskim propisima.

Sektor za prosvjetiteljev podmladak,

Afirmacija mladih na principima rada udruženja. Izgradnja jakih ličnosti među mladim ljudima prije punoljetstva i potpunog sazrijevanja. Ugradnja radnih navika i poštivanja islamskih propisa. Priprema za preuzimanje vođenja udruženja kada dođe smjena generacija.

 

Glavni naš projekti su:

STVARANJE GLOBALNE MREŽE “PROSVJETITELJA”, kako bi jačali udruženje a time i realizaciju vizije, misije programskih ciljeva udruženja.

Jaka koordinacija bošnjačkih nevladinih organizacija BiH i dijaspore koja već ima svoje temelje.

 

IDENTITET.LU: Otac ste čak šestoro djece, na čemu Vam također čestitam. - Mislite li da je pozitivan natalitet jedan od efikasnih odgovora na agresiju kojoj je Bosna (bila) izložena?

 

Svakako. Prema popisima stanovništva iz 1971, 1981. i aprila 1991. Bošnjaci su od tada etničko-vjerskim imenom Musliman - bili treća najbrojnija nacija u bivšoj Jugoslavenskoj državi. Prema popisu iz aprila 1991. u tadašnjoj je Jugoslaviji živjelo ukupno 2.376.646 ljudi koji su se izjašnjavali kao Muslimani. Preko 80 % ovih Muslimana živjelo je u Bosni i Hercegovini, što je u apsolutnom broju iznosilo 1.905.018 ili 43,7% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. U ostalim dijelovima bivše Jugoslavije prema istom popisu živjelo ih je u Crnoj Gori 89.932 (14,6 %), u Vojvodini 6.079 (0,3 %), Kosovu 57.408 (2,9 %), na području uže Srbije 173.871 (3,0 %), u Hrvatskoj 47.603 (1,0 %), u Makedoniji 70.000 (3,3 %), te u Sloveniji 26,725 (1,36 %). Svi navedeni popisi stanovništva pokazuju da su Bošnjaci mlada i vitalna nacija. Tako su Muslimani prema rezultatima popisa iz 1971. godine imali najviši natalitet u bivšoj Jugoslaviji, tj. 16,7 % na 1.000 stanovnika, a istovremeno najniži mortalitet, svega 6,2 umrlih na 1.000 stanovnika. Taj se demografski trend u osnovi nastavio tokom narednih dvadeset godina. Danas, Srebrenička regija je definirana kao područje koje obuhvaća Srebrenicu i prijeratne susjedne opštine Bratunac, Vlasenicu, Rogaticu i Višegrad. Ovaj strateški važan region nalazi se u Podrinju – središnjem dijelu doline rijeke Drine na istočnoj granici Bosne sa Srbijom. Prema popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 1991 godine, Bošnjaci su činili etničku većinu u svih pet općina regiona (75,19% u Srebrenici; 64,05% u Bratuncu, 55,17% u Vlasenici, 60,10% u Rogatici i 63,54% u Višegradu). Danas nakog agresije na BiH i nakon Genocida nad Bošnjacima pored drugih veoma važnih projekata Udruženje “Prosvjetitelj” već duže vremena sprovodi akciju javnog zagovaranja za projekat “Podrška prirodnom priraštaju u Podrinju i manjem BH entitetu” u čemi dugoročno vidimo uspjeh za Bošnjake i manji BH entitet, konkretno Srebrenicu i Podrinje.

Projekat “Podrška prirodnom priraštaju u Podrinju i manjem BH entitetu” zamišljen je kao stimulacija za sklapanje mladih bračnih parova (nupcijalitet) i poticaj za novorođenčadi (natalitet) na navedenom području. Cilj projekta je da svako bošnjačko dijete koje se rodi u manjem entitetu dobije početnih 500 KM kao podrška za osnovne potrepštine novorođenčeta, a da se kasnije isto to dijete prilikom odrastanja prati i nadgleda te mu se olakša i omogući upis u osnovnu školu i pomogne na putu obrazovanja. Pored novorođenčadi kroz ovaj projekt se žele stimulisati i mladi bračni parovi koji stupe u brak i to za početak skromnim novčanim iznosom koji će olakšati prve dane i mjesece zajedničkog života. U Podrinju se ovaj zadnji period rađa djece da mi ne možemo našim projektom sve podržati sa stimulacijom što važi za sklapanje brakova. Upravo su nam naši aktivisti sa terena javili da se ovih dana u Podrinju sklopilo nekoliko brakova i rodilo isto tako nekoliko djece a mi sve to ne možemo podržati već uzimamo u obzir samo krajnje kritične socijalne slučajeve. Krajnji cilj je da se stimuliše svako rođeno dijete i svaki sklopljen brak. 



 

IDENTITET.LU: Uspjeli ste ostvariti određeni nivo suradnje sa Bošnjacima u dijaspori. Konkretno, kada je Luksemburg u pitanju sa Odborom za obilježavanje 11. jula, Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. - Možete li nam reći nešto više o tome, a također nas interesuje kako ocjenjujete dosadašnju postignutu suradnju?

 

Da, sa Bošnjacima u dijaspori smo uspjeli ostvariti uspješnu saradnju, samim tim da imamo svoje timove Prosvjetitelja od Australije, Amerike i Evrope. Već smo obišli Ameriku, čitav istočni dio Amerike od sjevera do juga, preko 10 država i veliki broj džemata i udruženja gdje smo se uspjeli predstaviti u najboljem svijetlu i sa kojima imamo veoma uspješnu saradnju. To važi i za neke evropske zemlje. U Australiji također imamo u planu i već su dogovreni termini. Ono što je posebno bitno je to da smo ove godine bili u posjeti Bošnjacima u Turskoj porijeklom iz BiH i Sandžaka. Domaćin nam je bio predsjednik federacije 17 bošnjačkih udruženja u Turskoj.

A za kontakt sa Luksemburgom je kriv naš vrijedni brat Mugdin Halilović koji je preko našeg web sajta vidio projekat koji naše udruženje “Prosvjetitelj” već duže vremena sprovodi a to je kampanja javnog zagovaranja za projekat “Podrška prirodnom priraštaju u Podrinju i manjem BH entitetu”. Tako smo uspostavili saradnju preko našeg brata Mugdina sa ostalim bošnjačkim udruženjima i Bošnjacima u Luksemburgu.

Doprinos Bošnjaka u Luksemburgu za realizaciju Porgramskim ciljeva našeg udruženja i moralno i praktično je velika. To je vjetar u leđa našim aktivnostima. Našu misiju sada dijele i  Bošnjaci u Luksemburgu, gdje je grupa iskusnih, potpomognuta mladim naraštajem, počela sa akcijom prikupljanja novčanih sredstava kako bi pomogli realizaciji ideja Prosvjetitelja. Naime, nije riječ o klasičnom prikupljanju pomoći (u ovom slučaju novčane) koja traje jednokratno, nego uključivanju što više članova koji mjesečnim izdvajanjem simboličnih 5€ pomažu bržoj i boljoj realizaciji zamišljenih ciljeva ovog udruženja. Za nepunih mjesec dana akciji se rado odazvalo vise od 50 Bošnjaka i Bošnjakinja koji su nesebično podržali ovu ideju. Sa riječi se prešlo na djela. Broj članova ove akcije svakim danom raste, što nam samo potvrđuje ispravnost ove ideje kao i to da još uvijek postoje savjesni Bošnjaci čija duša i dalje živi u Bosni i Sandžaku, bez obzira na kilometre koji ih dijele.

Bošnjaci koji žive u Luksemburgu su animirali oko 150 Bošnjaka koji tamo žive i odvajanjem samo 5€ mjesečno realizovano je već nekoliko slučajeva povratničkih porodica koje su socijalne kategorije.

Uz pomoć prijatelja iz Luxemburga, a na  osnovu dostavljene potrebne dokumentacije, pravo na ostvarenje podsticaja od 500KM ostvarile su sljedeće porodice:

 

- Đozić Faruk i Šefika su se vratili u Srebrenicu, sklopili bračnu vezu 25.04.2014. godine  i zasnovali život. Oboje su diplomirani pravnici bez zaposlenja.

- Ibišević Rešid i Almira su povratnici u mjesto Vrsinje općina Milići. Od 2003. godine žive u Vrsinju i nedavno su dobili kćerku Mubinu.

- Muškić Hakija i Belma žive u Cerskoj općina Vlasenica, kćerka Ajla ima tek šest mjeseci.

- Muratović Ismir i Remzija žive u zvorničkom mjestu Gušteri. Prije tri sedmice u njihov dom je došla i mala Samira koja im je uljepšala život i dala nadu za budući život.

Iskreno se nadamo da će priča koja je naišla na odobravanje u Luksemburgu, dobiti na značaju i u drugim državama Evrope, te na taj način život u Podrinju učiniti ljepšim i lakšim.

U toku je realizacija još projekata u saradnji sa Bošnjacima i bošnjačkim udruženjima u Luksemburgu.

 

IDENTITET.LU: Za mjesec januar, predviđena je posjeta kako Vas lično tako i drugih predstavnika udruženja "Prosvjetitelj"  Bošnjacima u Velikom vojvodstvu Luksemburga. Možete li nam ovom prilikom reći nešto više o povodima te posjete? 

 

Ideja našeg udruženja iz Srebrenice postala je prepoznatljiv brend u nevladinom sektoru u BiH i dijaspori. Miljenici običnog naroda i  korektor vladinom sektoru i partner nevladinom sektoru.

Putujući našom lijepom domovinom Bosnom i Hercegovinom i dijasporom, imamo za cilj da živom riječju i vlastitom pojavom predstavimo svoj rad svima onima koji žele da čuju pozitvnu priču iz Srebrenice, a i pozitivnu priču iz cijele Bosne i Hercegovine. Krajnji cilj je da uspostavimo kvalitetnu saradnju sa ostalim bošnjačkim i muslimanskim udruženjima i da zajedno, koordinirano, sinhronizovano realizujemo hairli aktivnosti kojima nas je zadužio Allah dž.š., i Njegov Poslanik Muahmmed a.s., sa konkretnim projektima. I još jedan razlog je, da uvjerimo Bošnjake-muslimane da ima još i pojedinaca i udruženja u našoj BiH i drugim zemljema Balkana, gdje ima Bošnjaka koji su uvakufili sebe i sve svoje privatne resurse i potencijale u radu za opće interese Bošnjaka-muslimana, svoje vjere i nacije.

 

IDENTITET.LU: Mediji su u nekoliko navrata izvještavali o Vašim inicijativama u kontekstu okupljanja nevladinih organizacija i udruženja sa bošnjačkim prefiksom. Čini mi se da ste uspjeli ostvariti suradnju i sa Svjetskim bošnjačkim kongresom (SBK). Recite nam molim Vas nešto više o tome. 

 

Zbog sve snažnije društvene, kulturne, ekonomske, pa i vjerske ugroženosti, kao i nedostatka inicijative u području poboljšanja saradnje udruženja koja djeluju na prostoru Bosne i Hercegovine, Udruženje "Prosvjetitelj" Srebrenica, odlučilo je da putem kampanje javnog zagovaranja organizuje susrete NVO u Srebrenici 27.04.2013. godine i bude domaćin tih susreta.

S tim ciljem "Prosvjetitelj" je posjetio niz udruženja širom Bosne i Hercegovine.

Neki od ciljeva susreta su: razmjena ideja, iskustava, programskih ciljeva, vlastitih resursa. Jedan od najbitnijih ciljeva jeste uzajamno pomaganje na Putu Istine, i sticanje zadovoljstva Uzvišenog Gospodara.

 

Ideja da se Bošnjaci i Bosna učine jačim i boljim krenula je iz Srebrenice, a danas je prihvaćena skoro u svim gradovima Bosne i Hercegovine i dijaspori. Prosvjetitelj je izrastao u respektabilan pokret, udruženje koje je ozbiljan partner vlasti i nevladinom sektoru, a omiljen u bošnjačkom narodu. 

 

Kao prepoznatljiv brend, u procesu stalnog omasovljavanja, prerasta u globalnu mrežu Prosvjetitelja, voljom Allaha dželleša'nuhu, izrastao je u jedno od najznačajniih udruženje Bošnjaka. 

 

Faza razvoja 2013-2014., rezultirala je velikom idejom rođenom u Prosvjetitelju, da se krene u stvaranje jake Koordinacije Bošnjačkih nevladinih organizacija. Ideja je brzo pretvorena u stvarnost i mreža od skoro pedeset udruženja i već je počela sa djelovanjem, kao najveća snaga u nevladinom sektoru u Bosni i Hercegovini. 

 

Na čelu ove organizacije nalazi se Vijeće istaknutih ličnosti kod Bošnjaka. Mreža Prosvjetitelja je proširena i širom svijeta, tako da djeluje u Australiji, Americi i Evropi, gdje u velikom broju država Prosvjetitelj ima svoje aktivne timove i brojno članstvo. 

 

Kada je u pitanju SVJETSKI BOŠNJAČKI KONGRES, Udruženje „Prosvjetitelj-Srebrenica“ je suosnivač SBK i njegova stalna članica. Krovna institucija Bošnjaka Svjetskog Bošnjačkog Kongresa daje punu podršku našem Udruženju.

Imali smo čast da naše udruženje u Srebrenici lično posjete predsjednik SBK dr. Mustafa Cerić kao i Predsjednik Skupštine SBK Muftija Muamer Zukorlić od kojih imamo punu podršku u našem radu i djelovanju. Ta dva čovjeka su velika snaga kod Bošnjaka kao individue te treba iskoristiti njihove potencijale u kolektivnom radu. Oni su veoma cijenjeni u našem udruženju kao i ostale ličnosti u SBK. SBK se može dičiti da u svom sastavu ima udruženje ovakvog kova sa ovakvim rezultatima i sa 20 godina djelovanja i ulaskom u treću deceniju postojanja i djelovanja. Pozivamo sve Bošnjake i sva bošnjačka udruženja da podrže SBK, BNF i BANU kao što pozivamo rukovodstvo SBK, BNF I BANU da energičnije krenu u realizaciju zacrtanih programskih ciljeva u čemu imaju našu punu podršku.

 

IDENTITET.LU: Pretpostavljamo da naše čitatelje također interesira da li imate ikakve kontakte i suradnju sa Bošnjacima u Sandžaku? Kako generalno ocjenjujete odnose između, s jedne strane Bosne kao matične zemlje svih Bošnjaka, i Sandžaka s druge? Koju ulogu u tom procesu po Vama može odigrati bošnjački nevladin sektor? 

 

Iskustva, udruženja Prosvjetitelj Srebrenica, kada je u pitanju Sandžak, naš dragulj razbijen na pola u dvije različite države, su pozitivna. Teritorijalne granice mogu da postoje između Bošnjaka BiH i Sandžaka ali druge granice i prepreke ne smiju postojati. Bosna voli Sandžak i Sandžak Bosnu. Naše udruženje je imalo prilike da posjećuje Sandžak i uspostavlja kontakte sa Bošnjacima Sandžaka, ali ne i samo u Sandžaku, već i sa Bošnjacima Sandžaka u Americi prilikom naše posjete Bošnjacima Amerike koji su nas toplo i bratski dočekali i podržali naše udruženje. Da poentiram na ovo pitanje. Ove godine ispred našeg Udruženja smo posjetili Bošnjake u Turskoj. Domaćin nam je bio predsjednik federacije 17 bošnjačkih udruženja u Turskoj. Obišli smo nekoliko najvažnijih gradova i destinacija. Oduševljeni smo bili dočekom i toplinom od strane naših Bošnjaka od kojih je i veliki broj Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka. Bilo je to nezaboravno iskustvo, kada su gledali dokumentarni film o našem Udruženju i Srebrenici, emocije su bile velike, dobili smo punu podršku. 2015. godine oni su, ako Bog da, naši gosti u BiH i Srebrenici. Razumjete li me? Predstavnici Prosvjetitelja sa Bošnjacima u Sandžaku, sa Bošnjacima Sandžaka u Americi, pa Turskoj i mnogim drugim mjestima, kao što će to biti slučaj i sa Bošnjacima iz Sandžaka u Luksemburgu, ako Bog da.

Dakle, naše Udruženje inicira i kreira koordinaciju Bošnjaka kada je u pitanju BiH, Bošnjaka u manjem BH entitetu, Federaciji, dijaspori, također, svih Bošnjaka u Bosni, zemljama u okruženju, kao i u Turskoj, Americi, Evropi i dalekoj Australiji. Ne smije biti granica među Bošnjacima. Bošnjaci Bosne i Sandžaka su zajedno branili BiH od agresora. Sada Bošnjaci BiH i Sandžaka zajedno idu ka svom prosperitetu, progresu svake vrste, ponosni i uzdignutog čela.

 

IDENTITET.LU: Na osnovu Vašeg iskustva, kakvim vidite perspektivu Bosne i Hercegovine, a s tim i Bošnjaka? 

 

Moramo biti patriote, boriti se za BiH i u miru kao što smo to radili u ratu. Svako na svom nivou i na način na koji može doprinjeti boljem sutra kada je u pitanju BiH i bošnjački narod. Koordiniranim i sinhronizovanim djelovanjem Bošnjaka od mjesne zajednice do vrha države. Kvalitetnom koordinacijom i saradnjom Bošnjaka BiH i bošnjačke dijaspore.

 

Kada je postavljeno pitanje Dr. Muradu Hofmannu: „Poručite nešto Vašoj braći Bošnjacima što bi im trebala biti deviza, ili zvijezda vodilja u budućnosti?“ On je odgovorio: „ Mislim da nemam prava davati poruke tako hrabrom narodu.“

Zašto je ovo bitno iznjeti? Svi drugi nas sa strane cijene, a mi sami sebe ne cijenimo. Često puta imamo kompleks niže vrijednosti. Daleko više smo bili organizovaniji i bliži jedni drugima u vrijeme agresije na BiH nego danas u miru. Danas, prilično razjedinjeni, nesposobni da se odupremo specijalnom ratu. Međusobno se glođemo, vlada neka letargija, beznađe, omladina dezorjentisana, stariji im nisu uzori, nemiri, nepotizam, jedni uživaju dok drugi gladuju.

„Otpor Bosne čuo se do neba“ rekao je rahmetli Alija Izetbegović. Zbog tog otpora svijet nas cijeni ali mi sami sebe ne znamo da cijenimo. U mirnodopskim uslovima smo daleko slabiji da se odupremo nastavku borbe protiv Bosne i Hercegovine i protiv Bošnjaka. Zašto smo nedovoljno aktivni? Zašto su nam petkom džamije pune vjernika a od petka do petka na prste se mogu nabrojati vjernici, Bošnjaci-muslimani koji su društveno aktivni. Mnogi samo konstatuju stanje o kome se nalazi naše društvo, kriveći nekoga drugog za to stanje, a misleći da će neko treći to stanje poprvaviti a pri tome ta ista osoba ne čini ništa da promjeni sebe tako što će težiti da bude društveno aktivan a kao takav može uz Allahovu pomoć mijenjati i okruženje u kome živi na bolje.

Zato su svojim djelovanjem članovi „Prosvjetitelja“ nametnuli opće civilizacijske principe kao principe svoga djelovanja: „Ne svrstavamo se u kategoriju onih koji  samo konstatuju i komentarišu stanje u kojem se nalazi naše društvo, već želimo uložiti svoje slobodno vrijeme, dio svoga imetka i svoje mladosti da bismo dostavili do našeg naroda sve ono što je dobro i ukazali na zlo. Okupljamo se oko plemenitih i uzvišenih ciljeva i podsjećamo jedni druge na emanete kojima smo zaduženi kao ljudi obdareni razumom, da budimo želju za činjenjem dobra i dobročinstva među našim članovima. Da naša pravila i djela ne izlaze iz okvira sa kojima nije zadovoljan Uzvišeni Allah dž.š. Usmjeravamo ljude putevima koji vode slozi, jačanju zajednice, dobru i napretku. Želimo kroz naš rad biti na usluzi našem narodu i ponuditi im ljepše poglede u budućnost, a svojim zalaganjem pokazati da nam je ideja draža i od nas samih, čuvajući s njom čast i dostojanstvo muslimana Bosne i Hercegovine. Želimo jedinstven narod i cjelovitu domovinu, zato se ne ograničavamo na entitete. Za ovo ne tražimo nagradu, niti hvalu od ljudi već ćemo biti sretni ako naša djela budu zrno pijeska u pustinji dobrih djela“.

U nedjelju 23. novembra u Tuzli je održan jednodnevni seminar na temu  "Prioriteti i izazovi građanskog djelovanja" u organizaciji udruženja "Prosvjetitelj" Srebrenica. Na seminaru je prisustvovalo više od dvije stotine članova i simpatizera udruženja "Prosvjetitelj" što dovoljno govori o važnosti teme i kontinuitetu u radu ovog udruženja. Prisutni su imali priliku da na jednom mjestu o najvažnijim temama današnjice naše domovine poslušaju izlaganja i predavanja ličnosti, profesora i predavača iz bošnjačkog naroda, a koji spadaju među one najbolje i najučenije u svom narodu.

Ova aktivnost je jedan od načina da se poboljša i podigne na viši nivo koordinacija među bošnjačkim organizacija i Bošnjacima unutar BiH a kasnije i van BiH. Dakle, društveni aktivizam i društvena odgovornost.

Možemo nabrajati isto tako i pozitivne stvari u BiH, ima ih, ne smijemo se demoralisati i biti pesimisti ali ni lažni optimisti, već realno sagledati sveukupnu situaciju u svim sferama društvenog života, ma kako crna bila ta situacija, podvući liniju, biti svjesni  teškoće situacije, otvarati teške teme i poprvaljati stanje na bolje.

Stoga, kako kaže naš rahmetli predsjednik Alija Izetbegović: "Podignimo visoko naše zastave, odbacimo strah i sumnje, umjesto toga radimo vrijedno i kako najbolje znamo, svjesni da naš život i naša smrt, pa i naša sudbina, nisu u njihovim, nego u Božijim rukama. U toj vjeri je naša sloboda, naša snaga i, ako Bog da, naša pobjeda.”

 

I na kraju poruka:

 

S - kao Samosvjesnost i spremnost;

R - kao Rad na nezaboravu;

E - kao Edukacija – važno je biti na mjestima gdje se odlučuje, a to se može samo putem edukacije i obrazovanja. Naglašena potreba za obrazovanjem na svim poljima;

B - kao Bosna – da nam vodilja bude patriotizam i ljubav prema domovini. Ta ljubav za nas treba da bude farz;

- kao Rad- raditi i samo raditi, truditi se duplo vise nego ostali;

E - kao Evaluacija – moramo znati da se ne ponovi;

N - kao Nauka – ko ovlada naukom, vlada svijetom, nauka i kontinuirano obrazovanje, u skladu sa prvom kur`anskom porukom: ”Uči, u ime Gospodara svoga…!”;

I - kao Islam- vjerski identitet kao neodvojiv dio ukupnog identiteta Bošnjaka;

C - kao Cilj - moramo biti svjesni naših ciljeva, a to su Islam, domovina i jezik;

A - kao Amnezija – oslobođenje od pogubnih svojstava uskogrudnog gledanja, međusobne zavisti , ljubomore, pakosti, mržnje.

 

P R O S V J E T I T E LJ

- kao pravi put, prosvjetljenje, progres, ponos, požrtvovanost i poštenje;

- kao rad i red;

- kao osvještenost, obaviještenost, otpor i odbrana;

- kao Srebrenica, stabilnost, sistem i samodbrana;

- kao vatan, vjera, vježba i vještina;

- kao jakost, jekin i jedinstvo;

- kao etika i edeb;

- kao temeljitost i timski rad;

-  kao islam, iman i ihsan;

- temeljitost, tehnologija, tehnika i taktika;

- kao ekspertizam, ekspresnost, evaluacija;

LJ - kao ljudskost, ljubav i ljepota.

 

  www.identitet.lu

Proteklog vikenda (30.11.) u prostorijama Udruženja „Prosvjetitelj“ u Srebrenici održana promocija knjige „Traganje za istinom“ mr. Esmira Bašića. Promotori knjige, pored autora su bili književik Fahrudin Sinanović i Fuad Šišić. U ispunjenim prostorijama „Prosvjetitelja“ tribini su prisustvovali, između ostalih i Ramiz Salkić, potpredsjednik manjeg entiteta, prof. dr. Adib Đozić, profesor na Univerzitetu u Tuzli, Damir Peštalić, glavni imam MIZ Srebrenica.

Na samom početku, u prostorijama „Prosvjetitelja“ obratio se Mehdin Jakubović, osnivač udruženja. Jakubović je u svome govoru istakao, budući da autor i jedan od promotora dolaze iz Tešnja, pomoć koju je Tešanj pružao i dalje pruža Podrinju i Udruženju „Prosvjetitelj“. Bašić i Šišić su dali ogromnu podršku Podrinju, te su u Tešnju sa svojim saradnicima osnovali i Udruženje „Klub prijatelja Srebrenice“, a čiji predsjednik je upravo autor knjige mr. Esmir Bašić.

Književnik Fahrudin Sinanović je kazao kako je Bašić u svojoj knjizi, poput liječnika ustanovio preciznu dijagnozu našeg društva i onda je ponudio rješenja. Bašić promišlja sva politička i društvena pitanja, Bašić prepoznaje negativne pojave u društvu, bavi se svim značajnim pitanjima. Budući da su muslimani narod Knjige te važnost učenja i čitanja Sinanović je toplo preporučio Bašićevu knjigu.

Fuad Šišić, bivši načelnik Općine Tešanj i sadašnji presjedavajući Općinskog vijeća Tešanj je, između ostalog istakao da je prava rijetkost da se neki bošnjački intelektualac bavi društvenim pitanjima na ovakav način kao što to čini Esmir Bašić. Magistar Esmir Bašić, s pozicije bošnjačkog intelektualca, i s pozicije islamskog sistema vrijednosti, nedvosmisleno pokušava prosvjetiteljski djelovati na čitaoce. „Traganje za istinom“ je u isto vrijeme i trag vremena jer ostavlja zapis o društvenim prilikama u posljednih nekoliko godina, otkriva kritički osvrt autora na te prilike i autorovo viđenje što bi moglo biti rješenje. U isto vrijeme, Bašić beskompromisno ističe šta je ispravno, koristeći pri tome kriterije koji dolaze iz završne Božije upute ljudima, stavove posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., i njegovih ashaba, ali koristi i izjave poznatih ličnosti iz historije.

Na kraju, prisutnima se obratio i autor knjige mr. Esmir Bašić. Autor se, na početku zahvalio svojim promotorima i Udruženju „Prosvjetitelj“ na organozovanju promocije. Izrazio je zadovoljstvo što se promocija održava u Srebrenici, jer, kazao je da nije isto ako se knjiga promoviše u Srebrenici ili u nekom drugom gradu.

To nije bio kraj aktivnostima Udruženja „Prosvjetitelj“. Poslije završene promocije većina prisutnih uputila se ka Novoj Kasabi gdje je, poslije akšam-namaza održana tribina u mjesnoj džamiji. Predavači su bili gosti iz Tešnja, mr. Esmir Bašić koji je govorio na temu „Dio današnje BH generacije Bošnjaka-muslimana koja svojom aktivnošću motiviše“ i Fuad Šišić na temu „Međusobno pomaganje u vremenu iskušenja“.

 

autor: Alem Dedić

Posjeta medresi u Cazinu

Objavljeno u Sektor za informisanje i odnose sa javnošću

U prelijepoj atmosferi 26. novembra, Cazinkse medrese Dzemaluddin Čaušević, prezentovan je dugogodišnji rad  udruženja “Prosvjetitelj“, za više od 300 učenika, učenica i nastavnog osoblja medrese.

Na početku prezentacije prisutnima se obratio učenik iz Podrinja Mehemed, sa recitalom o našoj domovini. U kratkom obraćanju o udruženju je govorio i predsjednik udruženja, Nerzudin Hajdarević. Hajdarević je predstavio udruženje od trenutka njegovog osnivanja i razvoja do stadija u kome se sada nalazi. Podsjetio je prisutne na misiju udruženja i pozvao učenike da svakodnevno rade na promociji i unapređenju dobra za našu domovinu.

Učenici i profesori nisu krili svoje oduševljenje rezultatima ovog udruženja koje je nastalo u najtežem vaktu i koje se uspjelo izaći iz najvećih problema od svog osnivanja i dostojanstveno širiti svoju misiju činjenja i promocije dobra.

Direktor medrese prof. Enes-ef. Ljubijankić je izrazio zadovoljstvo posjetom Podrinjaca i  podsjetio sve da nikada ne zaboravimo što se desilo u Srebrenici i da nikada više ne dozvolimo da se ponovi isto. Direktor je sa velikim oduševljenjem pozvao na svaki vid saradnje sa udruženjem “Prosvjetitelj“.

Posebnu saradnju je u razmjeni učenika, raznih programa za djecu i mlade iz Podrinja, podcrtavši da su resursi medrese i kadrovski kapaciteti dostupni. 

Čelnici udruženja su se srdačno zahvalili domaćinu i najavili češću i jaču saradnju.


 

Medzlis Islamske Zajednice Gračanica, dzemat Donja Orahovica vas poziva na predavanje u subotu, 06. decembra 2014. godine, poslije akšam-namaza, Džamija Centar, u Donjoj Orahovici. Predavanje će inšAllah održati naš uvaženi predavač prof. dr. Šefik Kurdić, na temu "Pravilno razumijevanje vjere".

S V I   S T E   D O B R O D O Š L I   !  !  !

Godine 1907. Theodor Roosevelt je, govoreći o globalnim efektima industrijalizacije u Kongresu SAD-a, ukazao na rasipanje i uništavanje prirodnih dobara i njihovu neodgovornu iskoristivost, što prijeti zaustavljanjem razvoja koji pripada budućim generacijama. Tokom posljednjeg stoljeća takvo upozorenje bivalo je često ponavljano i sve očiglednije. Međutim, proteklo stoljeće bilo je prilično pogodno povijesno razdoblje za poslovne uspjehe i neograničen kapital.

Ekonomski aspekt nacionalne sigurnosti i sigurnosti države oduvijek je zauzimao veoma važno mjesto, a tako će, vjerovatno, bez obzira na sve prisutnije integracijske procese i kolektivne sisteme sigurnosti, biti i u budućnosti. Naime, savremene teorije sigurnosti govore da od stepena razvoja ekonomije i bogatstva, tehničko-tehnološkog napretka te privrednog razvoja uveliko zavisi i politički položaj i status države na svjetskoj sceni. Uporedo s jačanjem ekonomskih potencijala poboljšava se i politički položaj ali i utjecaj zemlje, te jača njena sigurnost, a time i sigurnost njenih građana. Nadalje, ekonomski potencijal svake zemlje predstavlja radnu osnovu i materijalni okvir svih ekonomskih i društvenih procesa i odnosa u oblasti priprema za odbranu zemlje od vanjskih, ali i unutrašnjih sigurnosnih prijetnji. Danas je u svijetu ekonomski prosperitet neodvojiv od raspoloživih prirodnih resursa, prvenstveno onih koji se koriste za dobijanje energije.


Borba za resurse glavni izvor nemira

Tokom povijesti pa tako i danas (a najvjerovatnije će tako biti i u budućnosti) za dominaciju na svjetskoj sceni i ostvarivanje vlastitih ciljeva svjetske sile morale su osigurati resurse – prirodna bogatstva, koji, bilo da je riječ o obnovljivim ili o neobnovljivim, predstavljaju osnovu za privredni i ekonomski razvoj svake zemlje. U biti, to su materije koje se nalaze u prirodi a koje imaju određenu vrijednost u svojoj relativno nemodificiranoj prirodnoj formi, te predstavljaju prirodni kapital pretvoren u proizvodne jedinice koje ulaze u proces infrastrukturnog kapitala. Prirodni resursi jedne zemlje često određuju njeno bogatstvo, status u svjetskom ekonomskom sistemu, te njen politički utjecaj. Ako ih zemlja ne posjeduje, nastoji ih osigurati putem ugovora ili sporazuma s državama dobavljačicama, te onima preko kojih se vrši njihov transport. No, ako zemlja posjeduje prirodna bogatstva, ona ih nastoji sačuvati i racionalno koristi. Danas je očuvanje prirodnih resursa težište prirodnog kapitalizma, ekologizma, ekoloških pokreta i rada stranaka koje za svoju političku platformu uzimaju očuvanje čovjekova okoliša.

Postoje teorije koje govore da crpljenje resursa predstavlja glavni izvor nemira i sukoba u zemljama u razvoju, ali i u svijetu općenito. Još početkom prošlog stoljeća 1907. godine Theodor Roosevelt je, govoreći o globalnim efektima industrijalizacije u Kongresu SAD-a, uočio i ukazao na rasipanje i uništavanje prirodnih dobara i na njihovu neodgovornu iskoristivost, što prijeti zaustavljanjem nekog budućeg razvoja koji pripada budućim generacijama. Tokom stoljeća takvo upozorenje bivalo je često ponavljano i sve očiglednije. Međutim, proteklo stoljeće uglavnom je bilo prilično udobno povijesno razdoblje za poslovne uspjehe i neograničen kapital. To je bio period borbe za naftu, ponajprije naftnih kompanija koje su ostvarivale i još ostvaruju enormne profite, a brojni svjetski ministri finansija zadovoljno trljaju ruke jer se time pune proračuni i ostvaruju veliki suficiti.

Naftu sve više zamjenjuje prirodni plin kao čistiji i po okolinu zdraviji energent. Međutim, procjene govore da ovi energenti, nafta, prirodni plin, pa i ugalj, nisu neiscrpni. Nafte bi moglo nestati na svjetskim tržištima već za nekih četrdesetak godina, prirodni plin i ugalj će potrajati nešto duže, možda stotinjak godina. Traže se alternativni izvori energije, a obnovljivi izvori poput sunčeve energije, snage vjetra i vode dobijaju na značaju. Pokreti zelenih jačaju pa je atomska energija na udaru, pogotovo nakon katastrofe u Černobilu i ne tako davnih nesretnih dešavanja u Japanu. Neizvjesna budućnost i rizik da tržišna ekonomija uništi čovjekovu okolinu donose nove prijetnje i izazove nacionalnim sigurnosnim sistemima, ne samo nerazvijenih i zemalja u razvoju, već i visokorazvijenih zemalja Zapadne Evrope, Sjeverne Amerike, Japana, te novim ekonomijama u usponu poput Kine, Indije, Brazila, Turske i drugih. Korištena pogodnost i ostvareni kapital tokom proteklog stoljeća urokovali su sadašnje aktuelne ekološke posljedice. Savremeni nacionalni sistemi sigurnosti nisu imuni na ova dešavanja, te se moraju prilagoditi kako bi se postigla energetska, ekološka i ekonomska sigurnost nacije ali i pojedinca.


Globalni izazovi

Globalni izazovi kakvi su otvorenost granica, globalizacija, ranjivost na poljima transporta, energetike i informatike, borba za resurse i zavisnost od njih, siromaštvo i glad u svijetu, bolesti i epidemije, te kriminal, predstavljaju neka od glavnih pitanja na koja savremene strategije nacionalne sigurnosti treba da daju odgovore.

Većina zemalja istočne i jugoistočne Evrope nakon dugog perioda provedenog unutar socijalističkog bloka, navikle na jednopartijski sistem bez parlamentarne borbe, s ekonomijom zasnovanom na općedruštvenom vlasništvu, zapale su u stanje (ne)kontroliranog haosa i veoma teško se snalaze u novim globalizacijskim procesima s naglašenim kapitalističkim i neoliberalističkim osnovama na kojima leži zapadni svijet. Bosna i Hercegovina nije izuzetak u ovim procesima. Štaviše, njena sudbina, a time i sudbina njenih građana i svih segmenata bosanskohercegovačkog društva je neodvojivo vezana za regiju i svijet te, kao njihov dio, podložna savremenim izazovima koji se nameću kao neumoljivi faktori prijetnje sigurnosti svakoj društvenoj zajednici. Uz nove izazove (terorizam, proliferacija oružja za masovno uništenje, regionalni konflikti, nestabilne države, organizirani kriminal, etnički sukobi, ilegalne migracije) sve prisutnije je, u regiji i u svijetu, nadmetanje za prirodne resurse. Ta nadmetanja će vjerovatno prouzročiti dalje nemire i migracije u raznim dijelovima svijeta. Energetska ovisnost zemalja Evropske unije, koja je najveći svjetski uvoznik nafte i plina, te koja danas oko 50 posto potrošnje energije osigurava uvozom (do 2030. godine ovaj udio će se popeti na čak 70 posto), nije zaobišla ni ostale evropske zemlje pa tako ni Bosnu i Hercegovinu kao sastavni dio evropskog teritorija. Pronaći prave odgovore na sve brojnije izazove današnjice i za daleko razvijenije zemlje od BiH predstavlja svakom danom sve veći izazov.

 

Porazni podaci za BiH

Ako realno sagledamo stanje u našoj zemlji, doći ćemo do poraznih podataka koji nas vraćaju u našu realnost, realnost zemlje u tranziciji, zemlje s rascjepkanom političkom scenom i kompliciranim ustavnim uređenjem, zemlje s postratnim sindromom hroničnog nacionalizma koji prijeti da je raznese u paramparčad i zemlje koja se po broju zaposlenih nalazi pri dnu tabele u Evropi.

Imajući ovo u vidu, nameće se sasvim logično pitanje: kako Bosna i Hercegovina da se nosi s novim izazovima savremenog svijeta i sve prisutnijeg neoliberalizma a da istovremeno zaštiti svoje prirodne resurse i bogatstva, te da osigura druga koja su nam neophodna? Naime, često čujemo izjavu kako smo bogata zemlja. Ovo u biti i nije floskula. Mi doista živimo u zemlji koja obiluje prirodnim resursima i bogatstvima, od kojih, ako ćemo realno, mi građani Bosne i Hercegovine imamo malo ili nimalo koristi. Zapravo, mi od tog bogatstva, osim perioda bosanskih kraljeva i snažne bosanske države nikad tokom povijesti i nismo imali koristi. Padom bosanskog kraljevstva i nestankom bosanske države 1463. godine i dolaskom Osmanlija svi resursi Bosne se stavljaju u svrhu prosperiteta Osmanske imperije sa sjedištem u Istanbulu. Kasnije, dolaskom Austro-Ugarske, a pogotovo nakon aneksije Bosne i Hercegovine, gotovo ništa se nije promijenilo, osim pravca odliva bogatstava iz zemlje, umjesto na Istok, ona su crpljena i odvožena na Zapad. Kolonijalna politika koju je provodio Austro-Ugarski dvor u Bosni i Hercegovini ostavila je neizbrisiv trag na ekonomsku i sigurnosnu sliku njenih građana. Drvo se nemilice sjeklo i odvozilo, crpljena su rudna bogatstva, koncesije su izdavane na nevjerovatne stogodišnje periode, agrarna reforma i oduzimanje zemlje su zasebna priča koja zaslužuje posebnu opservaciju i istraživanje. Građevine, industrijska postrojenja, putevi i komunikacije koje su Austro-Ugari ostavili u Bosni i Hercegovini mizerija su spram bogatstva koje je odavde izvučeno. Mjesto koje je Bosna i Hercegovina dobila u Kraljevini Jugoslaviji, pa i u SFR Jugoslaviji nije na ovom planu donijelo neke promjene. Njeni građani nisu imali istinske koristi od bogatstva koje im de facto i de jure pripada. Svi drugi jesu.

 

Imamo potencijal

Da nismo “siromašni”, još davno su svojim istraživanjem dokazali austrijski geolozi F. Katzev i Hofer, koji su na području Bosne i Hercegovine 1889. godine proveli opsežna istraživanja nafte i gasa, a koja su još tada pokazala da ležimo na značajnim nalazištima ovih energenata. S manjim ili većim intenzitetom, ova istaživanja su nastavljena između dva svjetska rata te nakon Drugog svjetskog rata, a intenzivirana su 70-ih godina prošlog stoljeća za vrijeme energetske krize. U periodu od 1973. do 1991. godine, urađena su obimna naftno-geološka istraživanja. Istražni radovi su izrađeni po dva osnovna projekta: Projekt Sjeverne Bosne, finansiran iz vlastitih sredstava i iz kredita Svjetske banke u iznosu od 2,5 miliona USD; Projekt Dinarida, koji je u potpunosti finansirala američka Kompanija AMOCO, koja je u tu svrhu formirala AMOCO – YUGOSLAVIA PETROLEUM COMPANY sa sjedištem u Zagrebu.

Uglavnom, istraživanja su pokazala da BiH posjeduje određene količine rezervi sirove nafte i to u slijedećim regionima koji su najviše istraženi:

- lokalitet južno od Bosanskog Šamca, procijena rezervi iznosi 64,5 miliona barela;

- lokalitet jugozapadno Orašja, rezerve su procijenjene na 42,5 do 108,4 miliona barela;

- tuzlanski region u dolini rijeke Tinje, procjene rezervi iznose 99,8 miliona barela;

- lokalitet u okolini Lopara površine oko 21 km², rezerve iznose 83,2 miliona barela.

Prema navedenom, vidi se da su procijenjene rezerve na ova četiri lokaliteta, koji su izdvojeni kao perspektivni sa stanovišta pronalaska nafte, oko 355 miliona barela ili oko 50 miliona tona.

Neosporan je i ogroman hidropotencijal koji posjeduje Bosna i Hercegovina, a BiH jedina u regiji ima pozitivan bilans izvoza električne energije, te je osma zemlja u Evropi s aspekta hidropotencijala, koji trenutno koristi nešto više od trećine (37 posto). Nadalje, procjenjuje se da BiH ima najveće potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (vjetar, solarna energija, energija iz biomase te geotermalna energija) na Balkanu, koji su ujedno i 30 posto veći od EU-prosjeka. Osim toga, BiH ima i više od šest milijardi tona rezervi uglja, lignita i treseta, te značajne rezerve drugih ruda kakve su željezo, boksit, mangan, živa, kamena so, pirofilit, azbest, barit, kaolin, vatrostalne i keramičke gline i gips.

Nadalje, moramo naglasiti da je više od polovice teritorija Bosne i Hercegovine prekriveno šumom, odnosno oko 2,7 miliona hektara ili 53 posto od ukupne površine, što je najveći prosjek u Evropi. Ne treba zanemariti trend korištenja energije iz obnovljih izvora energije. Iako BiH ima velike potencijale za proizvodnju energije putem obnovljivih izvora (voda, vjetar, geotermalna energija), trenutno stanje u sektoru energije nije u skladu s mogućnostima. Tek oko tri posto energije dobija se putem obnovljivih izvora, a šest posto od ukupnog udjela se proizvodi iskorištavanjem hidropotencijala.

Kome odgovara stanje (ne)kontroliranog haosa? Građanima Bosne i Hercegovine sigurno ne. Ovakvo stanje zasigurno odgovara onima koji imaju najviše novca i moći da utječu na dešavanja kako bi se stvari na terenu odvijale u njihovu korist. Ovo stanje neodoljivo podsjeća na stanje u zemljama bogatim naftom i zemnim plinom koje se nisu željele povinovati interesima multinacionalnih kompanija, te sad preživljavaju crne dane gušeći se u krvavim ratovima koji u osnovi imaju samo jedan cilj – kontrolu nalazišta. Doduše, kod nas se ne vodi rat, ali borba za kontrolu prirodnih resursa Bosne i Hercegovine se vodi na daleko perfidniji način – putem privatizacije i dobijanja koncesija na crpljenje resursa.

 www.novovrijeme.ba

Prije 71 godina, tačnije 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, ranije poznatom kao Varcar Vakuf, održano je prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Republike Bosne i Hercegovine – ZAVNOBiH-a.


Za vrijeme njemačke okupacije, po nevremenu i velikoj zimi, delegati sva tri naroda BiH su se probijali gladni i promrzli da bi tamo stigli i donijeli važne odluke i tako položili temelje državnosti Bosne i Hercegovine.

Tog dana, 25. novembra, donesena je odluka naroda  BiH da njihova zemlja „koja nije ni srpska, ni hrvatska a ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Dan državnosti BiH koji su izglasali 247 vijećnika ZAVNOBiH-a svih bh. naroda, potvrdio je identitet i državnost Bosne i Hercegovine, obnovu hiljadugodišnje povijesne državne tradicije naše domovine, te očuvao njen identitet i učvrstio državno-pravni suverenitet.

Današnji datum (25. novembar) uzima se tako kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

 

SRETAN DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE SVIM BOŠNJACIMA I NAŠIM ČLANOVIMA.

Samoodbrana u Behram-begovoj medresi u Tuzli

Objavljeno u Sektor za sport

 

Primjer uspješne saradnje između Behram-begove medrese u Tuzli i udruženja "Prosvjetitelj" iz Srebrenice, koji preko svoga kluba borilačkih vještina i sportova "Prosvjetitelj" iz Zvornika sprovodi trening u Behram-begovoj medresi. 
Obuka učenika je počela 1996. godine i svake naredne godine obuka je bila kvalitetnija i masovnija. Svaka generacija imala je priliku pohadzati kurs samoodbrane za sve razrede ove srednjoškolske ustanove. 

Prošle sedmice okupljeni su svi učenici prvih razreda gdje je izvrešena demonstracija borilačkih vještina koje će imati priliku izučavatu u svom cčtverogodišnjem školovanju. 

Poslije prezentacije borilačkih vještina učenicima je prikazan i dokumentarni film o udruženju "Prosvjetitelj", kako bi se učenici upoznali sa događajima iz jula '95 godine, gdje je u Srebrenici počinjen Genocid. Pozitivnom pričom, udruženja "Prosvjetitelj" koje je nastalo ratne '93 godine u opkoljenoj Srebrenici, koje se Allahovom voljom  uzdiglo na kosmopolitski nivo te tako danas djeluje na tri kontinenta. 

Učenicima se izuzetno dopalo ono što su imali priliku vidjeti. Izrazili su zadovoljstvo što će imati priliku naučiti prije svega tehnike samoodbrane zbog lične sigurnost i što će biti dio jedne uspješne ideje koja je već ušla u treću deceniju postojanja i uspješnog rada.

 

Udruženje “Prosvjetitelj“ gradeći svoj sistem rada i svakodnevno jačajući osnove svog rada i postojanja traga za boljim i efikasnijim metodama kako bi osnažilo svoje djelovanje i bolje funkcionisalo u okviru pozitivnih zakonskih propisa Bosne i Hercegovine.

Jačajući svoje općinske strukture kroz općinske timove i odbore radi lakšeg administrativno tehničkog funkcionisanja ima cilj da u svakom kantonu dodatno registruje udruženje koje će djelovati u okviru već postojećeg udruženja “Prosvjetitelj“ koje je registrovano na državnom nivou u ministarstvu Pravde Bosne i Hercegovine.

U vikendu koji je iza nas (15. septembra, 2014. god.) održan je sastanak predsjednika i sekretara općinskih timova na nivou Zeničko-Dobojskog kantona. Dogovoreni su prvi koraci za registraciju udruženja na ovom kantonu.

Cilj kantonalnih udruženja je okupljanje članova općinskih timova u svakom kantonu.

Članovi iz užeg rukovodstva udruženja „Prosvjetitelj“ posjetili su nekoliko džemata u dijaspori. Imajući u vidu da veliki broj članova udruženja živi u dijaspori, u dogovoru sa džematima došlo je do realizacije prve posjete u Austriju i Švicarsku.
Veliki broj projekata udruženja podržavaju Bošnjaci iz dijaspore, osjećala se potreba za prezentacijom rada i dosadašnjih aktivnosti.
Pored osnivača udruženja Mehdina Jakubovića, u posjetu su išli generalni koordinator Nermin Mujkanović, predsjednik Nerzudin Hajdarević, generalni sekretar Nisvet Mujanović i savjetnik za sigurnost i analitiku pri udruženju, dobitnik najvećeg ratnog priznanja Zlatni ljiljan Ibrahim Jahić-Čiko.
Posjećeni džemati:

- Džemat „Izet Nanić“ (Austrija)
- Džemat „Gazi Husrev-beg“ St. Gallen ( Švicarska)
- Džemat „Yverdon“ (Švicarska)

- Džemat „Nuchatel“ (Švicarska)

Zbog ograničenja vremenom, nije se mogla realizovatiu posjeta u još nekoliko džemata u navedenim državama, a koji su izrazili volju za dolazak i prezentaciju rada udruženja „Prosvjetitelj“.
U austrijskom gradu Dornbirnu toplu dobrodošlicu su nam poželjeli predstavnici džemata „Izet Nanić“, na čelu sa hafizom Midhatom ef. Sejfićem i predsjednikom Edinom Dragoljem.
Posjeta je nastavljena boravkom u švicarskom džematu „Gazi Husrev-beg“ u St. Gallen-u gdje smo toplo dočekani od predstavnika ovoga džemata na čelu sa imamom.
Sljedeća destinacija je bila džemat „Yverdon“, u kojem je održana tribina i u prepunoj sali ovoga džemata i izvršena prezentacija rada. Besim ef. Hrnjić i predsjednik džemata Sejdalija Mešić su pokazali veliko interesovanje za buduću saradnju sa udruženjem i realizaciju budućih aktivnosti u kojima možemo partnerski nastupati. Nakon prezentacije druženje se nastavilo duboko u noć.
U džematu „Nuchatel“ je održana tribina i neformalni razgovori sa velikim brojem džematlija. Prisjećajući se najtežih momenata u Srebrenici od 1992. do 1995. hafiz Mustafa ef. Mehić je rekao kako je tadašnje udruženje imalo veliki značaj za Bošnjake koji su živjeli u Srebrenici i sam, da su i tada bili rame uz rame sa Islamskom zajednicom.
Cilj posjete ovim džematima je prezentacija stvarnog stanja i potreba povratnika u bh. manjem entitetu i cijeloj Bosni i Hercegovini.
Slične posjete će se nastaviti i u narednom periodu.

Posjete

Danas
Jučer
Ove sedmice
Ovog mjeseca
Ukupno
9
1243
1252
75299
2738961

Ko je na portalu: 29 gostiju i nema prijavljenih članova

© 1993-2016 Udruženje "Prosvjetitelj" Srebrenica.